Tko su dominikanci?
Red propovjednika (lat. Ordo praedicatorum, OP = dominikanci) utemeljio je 1216. godine sv. Dominik de Guzmán za propovijedanje i spasenje duša. Slijedeći Pravilo bl. Augustina biskupa i Knjigu konstitucija i naredbi Reda propovjednika braća dominikanci posvećuju svoj život molitvi, studiju i propovijedanju, ujedinjeni zavjetima posluha, siromaštva i čistoće, s ciljem da budu učinkoviti sudionici u Kristovu planu spasenja.
Dominikanci su tijekom povijesti Crkvi i svijetu dali mnoga velika imena. Skolastički filozofi Albert Veliki i Toma Akvinski uveli su Aristotelov filozofski sustav na Pariško sveučilište. Poznati su dominikanci mistici Johannes Eckhart i Johannes Tauler, slikari Beato Angelico i Bartolomeo della Porta te crkveni obnovitelj Girolamo Savonarola. Moderna biblijska istraživanja utemeljio je Marie-Joseph Lagrange, Réginald Garrigou-Lagrange bio je jedan od prvaka neotomizma i duhovne teologije, a svoj doprinos Drugom vatikanskom saboru dali su istaknuti dominikanski teolozi Yves Congar, Marie-Dominique Chenu i Edward Schillebeeckx.
Dolazak dominikanca u hrvatske krajeve 1221. godine vezan je uz djelovanje Pavla Dalmatinca, bliskog suradnika sv. Dominika. Poznatiji hrvatski dominikanci i dominikanke su Augustin Kažotić i Ozana Kotorska, prvi hrvatski blaženici, Ivan Stojković, teolog i diplomat, Hijacint Bošković i Tomo Vereš, filozofi, Rajmund Kupareo, estetičar i književnik, Franjo Šanjek, povjesničar.
Današnja Hrvatska dominikanska provincija Navještenja Bl. Djevice Marije ima sedamdesetak zavjetovanih članova koji žive i djeluju u samostanima na području Hrvatske (Dubrovnik, Split, Trogir, Gruž, Bol na Braču, Stari Grad na Hvaru, Korčula, Zagreb, Rijeka), Bosne i Hercegovine (Klopče) i Slovenije (Petrovče), dok izvan Provincije žive i djeluju u Boliviji, Njemačkoj i Švicarskoj.
Područje rada hrvatskih dominikanaca su pastoralni rad u župama i hrvatskim katoličkim misijama, pastoral posebnih skupina (mladi, beskućnici, ovisnici), pučke misije, akademska i znanstvena djelatnost na visokim učilištima, nakladnička, spisateljska, prevoditeljska i kulturna djelatnost (glazba, slikarstvo, izložbe i tribine), korištenje modernih medija i tehnologija u svrhu propovijedanja itd.
Koje su temeljne vrijednosti dominikanskog života?
Evanđeoski savjeti posluha, čistoće i siromaštva suobličavaju nas Isusu Kristu kako bismo postali svjedoci Kraljevstva Božjeg koje dolazi.
Suosjećanje s ljudskim patnjama i poteškoćama kako bismo ljudima donijeli Riječ koja liječi, oprašta, pomiruje i obnavlja.
Studij i kontemplacija započinju i završavaju s Božjom Riječi kako bismo produbili ljubav prema Bogu, dublje razumjeli poziv evanđelja i potrebe čovječanstva.
Tišina i klauzura pomažu nam da oslobodimo svoje misli od svega što nam odvraća pažnju kako bismo sasvim uronili u otajstva vjere.
Osobna molitva je ključna za samospoznaju i odnos s Bogom kako bismo duhovno rasli i sazrijevali.
Sveta liturgija (Euharistija i Liturgija Časova) je središte i srce cijelog našeg života koje nas izvlači iz nas samih kako bismo molili s Kristom i Crkvom te tako rasli u suosjećanju za sve.
Krunica i druge pobožnosti (pobožnost Presvetom Oltarskom Sakramentu, štovanje sv. Dominika i svetaca Reda) dio su dominikanske duhovnosti koji nam pomažu u razmatranju otajstva Riječi koja je tijelom postala.
Zajednički život je dio našeg propovijedanja i škola kršćanskog života koja nas uvijek iznova uči da budemo jedna duša i jedno srce u Bogu.
Propovijedanje dominikanca želi biti proročko i vjerno učenju Crkve, obilježeno evanđeoskim duhom i ispravnim učenjem, otvoreno dijalogu, a opet bez straha da bude kritičko.
Poslanje propovijedanja evanđelja zahtijeva trajnu raspoloživost, prilagodljivost i pokretljivost, u skladu s općim misionarskim karakterom našeg zvanja.
Što je dominikansko zvanje?
Svaki kršćanin je pozvan na svetost, ali Gospodin poziva neke da ga slijede u posvećenom životu i svećeništvu. Dominikansko zvanje je poziv Isusa Krista da ga slijedimo po uzoru na sv. Dominika. Živeći složno u zajednici, vjerni evanđeoskim savjetima, gorljivi u zajedničkom slavljenju liturgije i u molitvi, neprestano privrženi studiju i ustrajni u samostanskom opsluživanju, braća dominikanci nastoje slaviti Boga, težiti osobnom i zajedničkom posvećenju te raditi na spasenju duša putem propovijedanja Božje riječi.
Što je dominikanska formacija?
Razine početne formacije su kandidatura, prednovicijat ili postulatura, novicijat i studentat. Jedan od načina ulaska u početnu formaciju je također ulazak u sjemenište, tijekom kojeg razdoblja osoba pohađa Nabiskupijsku klasičnu gimnaziju u Splitu, a po njezinu završetku slijedi razdoblje postulature. O pripuštanju osobe u početnu formaciju Hrvatske dominikanske provincije i njezinu napretku s jedne razine na drugu odlučuju braća dominikanci na čelu s provincijalom.
Kandidatura
Tijekom razdoblja kandidature osoba višekratno boravi u nekoj od naših zajednica kako bi zadobila osnovne informacije o posvećenom životu i dominikanskom načinu življenja. Trajanje kandidature ovisi o pojedinačnom slučaju i okolnostima, a osoba boravi u Samostanu Kraljice sv. krunice u Zagrebu.
Postulatura
Svrha postulature je pripremiti postulanta za novicijat katehetskom poukom i određenim upućivanjem u zajednički život, a ujedno dati Redu priliku da raspozna prikladnost postulanta za dominikanski život. Postulatura traje godinu dana, tijekom kojeg razdoblja postulant živi u Samostanu sv. Katarine Aleksandrijske u Splitu i pohađa prvu godinu filozofsko-teološkog studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Novicijat
Novicijat je vrijeme kušnje, određeno za to da novaci temeljitije upoznaju dominikanski Božji poziv, da iskuse način života u Redu, da se u pameti i srcu oblikuju dominikanskim duhom i da braća provjere njihovu namjeru i prikladnost. Novicijat traje godinu dana, a mjesto novicijata je Samostan sv. Jeronima u Rijeci.
Studentat
Tijekom razdoblja studentata braća nastavljaju filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. To je također vrijeme sazrijevanja i dubljeg uključivanja u dominikanski način života kao i trajnog jačanja u vjeri. Trajanje studentata odgovara trajanju institucionalnog studija, a braća za to vrijeme žive u Samostanu Kraljice sv. krunice u Zagrebu. Valja istaknuti da postoji mogućnost slanja pojedine braće, koja pokažu zanimanje i sposobnost, na neka od visokih inozemnih učilišta kako bi završili diplomski ili upisali poslijediplomski studij.
Redovnički zavjeti i sveti redovi
Nakon završetka novicijata braća polažu jednostavne zavjete na tri godine. Tijekom studentata zavjeti se obnavljaju dva puta, a zatim se polažu svečani zavjeti, kojima se obećaje posluh Bogu, Blaženoj Djevici Mariji, sv. Dominiku, učitelju Reda propovjednika i njegovim nasljednicima sve do smrti. Poslije svečanih zavjeta i završetka studija slijedi đakonsko ređenje i đakonska pastoralna godina u jednom od naših samostana. Nakon đakonske godine slijedi svećeničko ređenje, a zatim se braća šalju u samostan prema potrebi, pri čemu se uzimaju u obzir njihove posebnosti, sklonosti i sposobnosti za vršenje pojedinih službi.
Tko su braća suradnici?
Red propovjednika uglavnom čine braća klerici, ali jednako važan i dragocjen dio dominikanske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti su također braća suradnici. Iako ne primaju svete redove đakonata i prezbiterata, braća suradnici svojim zavjetovanjem postaju dionici poslanja Reda propovjednika. Pozvani su propovijedati na različite načine i to u skladu sa svojim sposobnostima, uz mogućnost institucionalnog obrazovanja. Do polaganja svečanih zavjeta imaju zajedničku duhovnu i ljudsku formaciju s braćom koja se pripremaju za primanje svetih redova.
Što se, pored ostalog, traži od osobe koja želi postati dominikanac?
- određeni stupanj vjerske zrelosti i apostolskog žara
- završena osnovna škola, kad je riječ o ulasku u sjemenište
- završena srednja škola, kad je riječ o ulasku u postulaturu
- ispravna motivacija za ulazak u Red
- fizičko zdravlje, psihološka i emocionalna zrelost
- krepostan kršćanski život, bez skandala i protunaravnog ponašanja
- odgovarajuća dokumentacija (potvrda o sakramentima inicijacije, preporuka župnika, potvrda o psiho-fizičkom stanju, potvrda o nekažnjavanju, potvrda o nedugovanju)
Što je dominikanski studij?
Sv. Dominik je studij čvrsto povezao s osnovnim ciljem Reda propovjednika, a to je propovijedanje i spašavanje duša. Uvijek je sa sobom nosio Matejevo evanđelje i Poslanice sv. Pavla, a svoju je braću redovito vodio na predavanja i slao u studijska središta da uče, propovijedaju i osnivaju samostane. Od tada pa sve do danas dominikanci su pozvani da znanjem služe Crkvi i svim ljudima te promiču općeljudsku težnju za istinom.
Za dominikance studij, kontemplacija i askeza idu zajedno. Svjetlo i izvor našeg studija je Bog i on započinje i završava s Božjom Riječi. Kontemplacija je nastojanje da razumijemo Riječ koja je Krist kako bi smo bili sjedinjeni s njim kao Putom Istine koji vodi u Život. Braća su pozvana njegovati lectio divina, meditativni studij Svetog pisma, vještinu koja donosi ploda u osobnoj duhovnosti i propovijedanju. Osim toga, studij svojom ustrajnošću i težinom tvori poseban oblik askeze i stoga je ključni dio čitavog našeg života.
Radi boljeg i potpunijeg shvaćanja Božje Riječi dominikanci se posvećuju pažljivom proučavanju djela svetih otaca i istaknutih kršćanskih mislioca, uvažavajući dijalog s mudrim ljudima i otvorenost prema suvremenim otkrićima. U ispunjavanju ovoga zadatka najvažniji uzor i učitelj je sv. Toma Akvinski, čiji je nauk Red propovjednika prihvatio kao bitni dio svoje intelektualne i duhovne baštine.
Želiš li krenuti putem sv. Dominika i odjenuti bijeli habit?
Ako vjeruješ da imaš dominikansko zvanje, ako te privlači povijest i sadašnjost Reda propovjednika, ako se prepoznaješ u temeljenim vrijednostima dominikanskog života, ako se želiš upustiti u pustolovinu početne formacije i propovijedati Radosnu vijest do smrti, ako imaš ono što braća dominikanci od tebe traže, onda nam se javi, jer „žetva je velika, a radnika je malo“ (Lk 10,2):
PROMICATELJ ZVANJA: fr. Ivan Marija Tomić, OP
Samostan Kraljice sv. krunice, Kontakova 1, Zagreb
Tel.: 01 / 2392 557
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
