Sklop augustinskog samostana jedan je od najznačajnijih spomenika gotičke arhitekture u Rijeci. Iz povijesnih izvora saznajemo da je jezgra samostana izgrađena oko 1368. Ipak, najstariji arhitektonski sloj kojega je danas moguće prepoznati u elevaciji samostanske jezgre, crkve sv. Jeronima te kapela Bezgrešnog začeća i Presvetog Trojstva potječe najranije iz XV. te iz XVI. stoljeća, što je i potvrđeno dosadašnjim istraživanjima. Usprkos brojnim nadogradnjama i obnovama, uključujući i posljednju u XIX. stoljeću, kad je prenamijenjen i adaptiran čitav zapadni dio samostanskih zgrada, veći dio sačuvanog arhitektonskog korpusa prati izvornu strukturu s tek manjim odstupanjima. U nekadašnjem augustinskom samostanu utemeljen je 1951. godine dominikanski Samostan sv. Jeronima. Samostanski kompleks važan je dio sakralne kulturno-povijesne baštine grada. U njegovu sklopu posebice su vrijedne dvije gotičke kapele: kapela Presvetog Trojstva i kapela Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Kapela Presvetog Trojstva svojevremeno je služila kao sakristija, a na njezinu se stropu nalaze iznimno vrijedne zidne slike iz sredine XV. stoljeća, iznimno rijetke i neuobičajene ikonografije zbog koje njihov značaj nadilazi nacionalne okvire. Braća koja žive u Rijeci obnašaju različite službe u Provinciji i Riječkoj nadbiskupiji. Jedan brat je studentski kapelan, a drugi policijski kapelan Policijske uprave primorsko-goranske. Uz redovita propovijedanja, redovnici priređuju koncerte, pomažu karitativne akcije te druge kulturne programe u centru grada, a vode i brigu o beskućnicima i siromasima.