Izvorni tekst: Dalmacija Danas Autor: Magdalena Mrčela Foto: Mia Milković
Ovogodišnja 37. Knjiga Mediterana, tradicionalna međunarodna kulturna manifestacija u organizaciji Književnog kruga Split i Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održava se od 5. do 11. listopada, a za predstavljanje knjige izv. prof. dr. sc. Lucijane Armande Šundov u Književnom krugu Split tražilo se mjesto više. Njezina znanstvena monografija Propovijedi dominikanca Frane Baldića (1830. – 1900.), objavljena u nizu Izdanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, privukla je velik broj jezikoslovaca, povjesničara i teologa, a posebno oduševljava sjajan odaziv studenata kroatistike. Susret je moderirala Marijana Tomelić Ćurlin.
Lucijana Armanda Šundov ovim djelom baca reflektorsko svjetlo na nepravedno zapostavljen žanr nabožno-poučnog karaktera, uočava društvene i jezične osobitosti 19. stoljeća, nudi jezičnu analizu Baldićevih propovijedi i glosar manje poznatih riječi. Ističe da se Baldićeve propovijedi odlikuju razvedenom metaforikom i stilom koji podsjeća na barokni, no pritom forma ipak ne zasjenjuje poruku koja se šalje vjernicima. Na više mjesta u monografiji ističe Baldićevu gorljivost i marljivost, uz neupitnu propovjedničku sposobnost. Apostrofira njegovu političku djelatnost i suprotstavljanje talijanašima i autonomašima. U duhu turbulentna vremena rađanja preporodnih ideja spominje važnost Baldićeva propovijedanja na narodnome jeziku. Uz kraću analizu Baldićeve grafije, pravopisa, morfologije i sintakse dolazi i vrlo opširna književna analiza propovijedi.
Autorica je zahvalila svima koji su pomogli u stvaranju ove knjige, posebno istaknuvši Ivana Armandu, Gordanu Galić Kakkonen, dominikance pokojnog fra Luku Prcelu, patera Josipa Dolića, patera Jozu Čirka, recenzente (don Mladena Parlova, Helenu Dragić, Gordanu Galić Kakkonen i Josipa Lasića), rektora Sveučilišta u Splitu, dekanicu i mnogobrojne kolege s Filozofskog fakulteta u Splitu, osobito s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Ono što promatrače i igrom slučaja kolege po struci mora posebno ganuti činjenica je da je poimence zahvalila na interesu svim svojim studentima, kojih je bilo toliko da je i stubište u Književnom krugu Split postalo improvizirano gledalište.
