U Dominikanskom samostanu u Splitu, u dvorani Vinko Draganja, u četvrtak 26. ožujka održana je posljednja u nizu Korizmenih tribina 2026. na temu „Materijalna kulturna baština – opstojnost izvornih zapisa“, a predavanje je održao mr. sc. Tonči Borovac, konzervator-restaurator savjetnik s višedesetljetnim iskustvom u zaštiti zidnog slikarstva i mozaika, uz moderiranje fr. Josipa Dolića OP.
U prvom dijelu predavanja Borovac je govorio o temeljnim materijalima koji čine našu kulturnu baštinu, osobito kamenu i vapnenoj žbuci, naglašavajući njihovu povijesnu, ali i identitetsku vrijednost u prostoru Dalmacije. Istaknuo je kako su upravo ti materijali, nastali iz prirodnog okruženja, oblikovali civilizacijske obrasce i ostavili trajne zapise o čovjekovu djelovanju kroz povijest. Posebno je upozorio na važnost razumijevanja njihove strukture i ponašanja na mikrorazini, jer se upravo ondje kriju ključni odgovori o njihovoj trajnosti i propadanju. Istaknuo je kako su upravo ti materijali, nastali iz prirodnog okruženja, oblikovali civilizacijske obrasce i ostavili trajne zapise o čovjekovu djelovanju kroz povijest. Posebno je upozorio na važnost razumijevanja njihove strukture i ponašanja na mikrorazini, ali i na utjecaj vanjskih čimbenika poput vode, soli, bioloških obraštaja i temperaturnih razlika, koji postupno narušavaju njihovu stabilnost. Govoreći o primjerima iz prakse, dotaknuo se brojnih lokaliteta od Salone i Šuplje crkve do dalmatinskih otoka i Trogira, gdje se kroz ostatke žbuke, fresaka i mozaika može pratiti dugotrajnost, ali i krhkost zapisa koji svjedoče o kontinuitetu života i vjere, ali i o stalnoj izloženosti materijala vremenu i okolišu. Osvrnuo se i na suvremena znanstvena istraživanja koja ukazuju na mogućnost samopopravljanja vapnenih struktura, što dodatno potvrđuje visoku razinu znanja antičkih majstora. „Materijalna kulturna baština svojstveni je DNK kolektivne svijesti“, istaknuo je, naglašavajući kako se u tim materijalima talože povijesni i civilizacijski slojevi koji nadilaze pojedinačne generacije.
U nastavku izlaganja Borovac je poseban naglasak stavio na problem razaranja kulturne baštine, osobito u ratnim okolnostima, prikazujući niz primjera iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata, kao i recentnih sukoba u svijetu. Istaknuo je kako uništavanje sakralnih i kulturnih objekata ne predstavlja samo fizički gubitak, nego i duboki udar na identitet zajednice i njezino pamćenje. Kao posebno potresne primjere naveo je razaranje Zadra, ali i posljedice bombardiranja u Splitu i okolici. Među njima posebno se ističe crkva sv. Petra na Lučcu koja je potpuno srušena u bombardiranju, ali i crkva sv. Jurja u Kaštel Sućurcu pogođena za vrijeme mise, čime su nepovratno izgubljeni životi, ali i važni dijelovi lokalne povijesti i identiteta. Govoreći o tim događajima, naglasio je kako takvi gubici ostavljaju praznine koje se ne mogu nadomjestiti ni najkvalitetnijom obnovom. Predavač je upozorio kako ratna razaranja predstavljaju ekstremni oblik onoga što znanost naziva entropijom – procesom propadanja i raspadanja koji je u ovim situacijama naglo ubrzan. Naglasio je i kako uz materijalnu dimenziju uvijek postoji i ona duhovna, koja omogućuje čovjeku da unatoč razaranjima sačuva smisao, identitet i nadu. Upravo zato, istaknuo je, očuvanje baštine zahtijeva ne samo tehnička znanja, nego i dublje razumijevanje njezine duhovne i identitetske dimenzije. „Moguće je sve popraviti i rekonstruirati, ali zapisi na materijalima dugotrajniji su nego što mislimo“, poručio je, ističući potrebu multidisciplinarnog pristupa koji uključuje znanost, ali i svijest o vrijednosti naslijeđenog.
Na kraju predavanja uslijedio je razgovor s publikom, nakon čega je moderator fr. Josip Dolić zaključio ciklus korizmenih tribina, osvrnuvši se na njihov sadržaj i poruku. Istaknuo je kako su tribine kroz različite teme – od umjetnosti i filma, preko glazbe, sporta i osobnog rasta, do pitanja identiteta i baštine – nastojale otvoriti prostor za dublje promišljanje o čovjeku i njegovim darovima. Podsjetio je kako put rasta i izgradnje uvijek traži osobni angažman, naglasivši: „Bez napora ne ide, kako nas uči i samo Sveto Pismo.“ Susret je zaključen u zahvalnom i srdačnom ozračju zajedničkoga druženja, čime je zaokružen ovogodišnji ciklus korizmenih tribina u dominikanskom samostanu u Splitu.
