Vijesti

Blagdan bl. Augustina Kažotića svečano je proslavljen u njegovom nacionalnom svetištu u Trogiru

2023 08 04 kazotic trogir naslovna

 

Mons. Želimir Puljić: Hvala ti Augustine za tvoje divno svjedočanstvo kojim svijetliš i danas, nakon 7 stoljeća

 

Ovu godinu obilježava se 700. obljetnica smrti prvoga hrvatskog blaženika te su se Trogirani i vjernici susjednih općina i gradova za proslavu pripremali devetodnevnom duhovnom pripravom.

 

Trodnevnicu su predvodili fra Marko Mrše, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, fra Marinko Vukman, gvardijan u Svetištu Gospe Sinjske te fr. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije.

 

Središnje misno slavlje na svetkovinu bl. Augustina Kažotića predslavio je mons. Želimir Puljić, apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije, uz koncelebraciju provincijala Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavka Sliškovića, starješine samostana fr. Petra Galića, fr. Joze Čirka, ekonoma Provincije fr. Zvonka Džankića, dekana Trogirskog dekanata don Vinka Sanadera te brojnih svećenika Trogirskog i susjednih dekanata.

 

Euharistiji je prethodila procesija oko starog dijela grada s blaženikovim relikvijama i kipom koji su nosili članovi Udruge Gospe od Karmela uz pratnju svećenika, svečanih barjaka, Zbora bl. Augustina Kažotića, članova dominikanskog Trećeg reda, blaženikove obitelji te mnoštva vjernika.

 

„Radosni smo što možemo danas proslaviti ovako velikoga sina našega roda, velikoga biskupa i dominikanca, velikog učitelja i velikog prijatelja siromaha. Bio je doista, kako evanđelje danas kaže, pravi pastir kojim se imamo pravo ponositi. U procesiji gradom, u kojem se on rodio i koji je ponosan na njega, molili smo litanije govoreći: diko roda hrvatskoga, diko Crkve, diko Trogira, diko naša“, kazao je propovjednik podsjetivši na blaženikov životopis: „Augustin je rođen u Trogiru u uglednoj obitelji Nikole i Radoslave rođ. Saladini oko 1260. godine. Kad je osjetio Božji poziv stupio je u Red propovjednika sv. Dominika, a filozofiju i teologiju je studirao u Splitu, te potkraj ljeta 1286. odlazi na studij u Pariz na čuveno Sveučilište Sorbonne od 1287. do 1293. godine. Papa Benedikt XI, koji ga je dobro poznavao, povjerio mu je 1303. godine vodstvo biskupije u Zagrebu gdje će ostati punih 20 godina nakon čega odlazi u biskupiju u Luceri u Italiji, kojom će upravljati godinu dana do svoje blažene smrti , točno prije 700 godina.

 

Životopisci ističu, kazao je propovjednik, kako je blaženik sredio liturgijske knjige, obnovio i osposobio sjemenišnu školu u Zagrebu, strogo pazio na duhovno dobro kao i na materijalne potrebe svojih vjernika, zalagao se za školovanje nadarenih mladića, obilazio prostranu biskupiju i neumorno propovijedao te je održao barem dvije biskupijske sinode (1307. i 1314.) i sudjelovao na općem koncilu u Vienni (Francuska). Zbog svetosti, velike kulture i snažne rječitosti uživao je ugled među ugarsko-hrvatskim biskupima. Isto tako, životopisci spominju kako je za vrijeme biskupske službe u Zagrebu doživio i puno nepravde od domaćih plemića“, podsjetio je mons. Puljić, te naglasio:

 

„Ukratko bismo mogli reći da je današnji blaženik bio poznati trogirski dominikanac, splitski i pariški student, zagrebački i lucerski biskup, prosvjetitelj, prijatelj siromašnih i odbačenih. Bez pretjerivanja bi se moglo reći da je ovaj skromni i nedovoljno poznati Trogiranin postao jedan od velikana hrvatske povijesti koji je zadužio Zagrebačku biskupiju, Crkvu u Hrvata svojim brojnim djelima neprolazne vrijednosti. Hvala ti Augustine za tvoje divno svjedočanstvo kojim svijetliš i danas nakon sedam stoljeća, hvala ti za osjetljivost za čovjeka, za puk Božji kojem si bio blizu i za kojeg si radio cijeli svoj život. Papa Klement XI proglasio ga je blaženim 1702. Tako je Augustin Kažotić prvi Hrvat i prvi zagrebački biskup kojega je univerzalna Crkva uzdigla na čast oltara. Slovio je kao vrstan propovjednik, teološki pisac i prosvjetitelj, isticao se dobrotom te imao vrlo istančan osjećaj za potrebe siromaha. Stoga ga povijest pamti kao zaštitnika obespravljenih, progonjenih, siromašnih i svih onih koji su na bilo koji način trpjeli i patili u životu“, istaknuo je.

 

„Pred nama je sin roda našega kojega je duhovno resila velika učenost, zapažena dobrotvornost i iskrena pobožnost. Nije mu bila poznata logika ovosvjetskih uspjeha već kršćanska vrijednost služenja, ljubavi i dobrote. Sjetimo se tolikih Božjih ljudi, poput Majke Tereze i sestre Elvire koja je na današnji dan preminula. Svi oni su imali veliko srce i milosrdnu dušu za potrebite . Dobro se toga prisjetiti uz blagdan blaženika koji je bio zaogrnut u milosrdno i dobrostivo srce pa postao prepoznatljiv kao milosrdni Samarijanac svoga vremena. Bože ti si biskupa Augustina obogatio apostolskim duhom da se posveti službi siromaha i odgoju duhovnih zvanja. Daj da i mi prožet tim duhom ljubimo što je on ljubio i u djelo provedemo što je on naučavao “, poručio je mons. Želimir Puljić.

 

Čestitavši svima blagdan prvog hrvatskog blaženika, fr. Petar Galić zahvalio je prvenstveno Trojedinom Bogu, Majci Mariji i blaženom Augustinu Kažotiću, a potom mons. Želimiru Puljiću, provincijalu, braći svećenicima, ministrantima, zboru i maestru Miru Miši, Udruzi Gospe od Karmela, članovima Kažotićeve obitelji, dominikanskog Trećeg reda, hrvatskoj policiji, vatrogascima, predstavnicima Sabora i Županije, Grada Trogira, susjednih gradova i općina te svima ostalima koji su doprinijeli veličanstvenoj proslavi blagdana.

 

Podsjetimo, kao znak i spomen obilježavanja 700. obljetnice smrti prvog hrvatskog blaženika u njegovu nacionalnom svetištu dovršena je obnova velebnih orgulja te su napravljene nove klupe u koje su ugrađeni stilovi kojima je građena crkva (romanika, gotika, barok), a koje krasi hrvatski pleter, dominikanski grb i biskupski grb blaženog Augustina Kažotića.

 

Nakon misnih slavlja vjernici su imali priliku častiti blaženikove relikvije, a potom se i počastiti pred crkvom uz pečene srdele, kolače i piće.

 

 

Tekst: Ivana Rinčić
Foto: Darko Mamut Kekić