Vijesti

Drugi dio znanstvenoga skupa

2021 09 24 02 naslovna

 

U drugome dijelu dvodnevnoga znanstvenog skupa povodom osamstote obljetnice Reda propovjednika na hrvatskim prostorima posebna pozornost posvećena je doprinosu dominikanaca na obrazovanje i znanost te na područje povijesti umjetnosti tijekom osam stoljeća njihova djelovanja.

 

U kontekstu obrazovanja i znanosti doprinos dominikanaca obradilo je troje izlagača. Alojz Ćubelić, s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, obradio je temu „Filozofsko-teološki doprinos dominikanaca na hrvatskim prostorima“, a u svojem se izlaganju posebno bavio analizom nekih elemenata kulturne i evanđeoske povijesti kojima su svoj pečat dali i dominikanci na hrvatskim prostorima.

 

Potom je Zvonko Džankić dao svoj osvrt na neke od važnijih uloga dominikanaca na obrazovanje i školstvo hrvatskoga naroda. U izlaganju o temi doprinosa dominikanskih gimnazija razvoju hrvatskog društva 20. st. istaknuo je njihov dobro organizirani gimnazijski sustav školstva – unatoč burnim povijesnim pilikama toga vremena – s posebnim naglaskom na Bolsku klasičnu gimnaziju i Klasičnu gimnaziju s realnim odjelima i s pravom javnosti u Zagrebu te u kojoj su mjeri dominikanci poučavali i odgojili brojne generacije učenika i hrvatskih intelektualaca.

 

O doprinosu dominikanaca Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu govorila je Ana Biočićs Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a navedeno je istražila na temelju literature i arhivske građe pohranjene u Arhivu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Osobitu pozornost posvetila je šestorici dominikanaca, profesora navedenog Fakulteta: Bernardinu Dediću, Jordanu Kuničiću, Ivi Stipičiću, Augustinu Pavloviću, Franji Šanjeku i Marijanu Biškupu.

 

Zatim je uslijedio dio programa koji se bavio područjem povijesti umjetnosti i utjecaju dominikanaca na kulturno-umjetničku baštinu hrvatskoga. Najprije je Ivan Ferenčak, iz Strossmayerove galerije starih majstora, održao izlaganje na temu: „Iz Svetog Dominika u Strossmayerovu galeriju i natrag: fragmenti rukopisnih knjiga iz dubrovačkog dominikanskog samostana“, osvrnuvši se na praksu 19. stoljeća kidanja i izrezivanja stranica uslijed koje je brojna kulturno-povijesna pisana baština bila djelomično okrnjena – a tako je bilo i s knjižnicom dubrovačkog Samostana. Ferenčak je, između ostalog, istaknuo i aktivnost i značenje Ivana Kukuljevića Sakcinskog u prikupljanju vrijednih rukopisa i fragmenata za knjižnice i važne institucije Republike Hrvatske u kojima se čuvaju sve do danas. Poseban naglasak stavljen je na fragmente iz dubrovačkog Samostana koji su se čuvali u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu, a osim njihovog povijesnog nastanka i prijenosa iz jedne institucije u drugu analizirane su i iluminacije u kontekstu povijesti likovnoga stvaralaštva.

 

Više kustosice Petra Vugrinec iz Galerije Klovićevi dvori i Lucija Vuković iz Dubrovačkih muzeja dale su svoj doprinos temom „Vlaho Bukovac i dominikanski red u Dubrovniku – neuočene spone“, s ciljem istraživanja spone između Vlahe Bukovca i dominikanaca, odnosno njihove uloge u „formiranju i očuvanju duhovnoga, intelektualnog i umjetničkog ozračja naše sredine“.

 

Cristiano Guarnieri i Jasenka Gudelj, s odjela za filozofiju i kulturnu baštinu u Veneciji obradili su temu o knjigama o arhitekturi i srodnim disciplinama u dominikanskim knjižnicama jadranske Hrvatske. Svojim su istraživanjem dali doprinos u proučavanju pisane baštine koja se čuva u dominikanskim knjižnicama, koja se posebno bavi temama s područja arhitekture, geometrije, matematike, ali i brodogradnjom.

 

Na kraju prvoga dana skupa posljednje predavanje održala je Renata Novak Klemenčič, s Odsjeka za povijest umjetnosti filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, u svojem je izlaganju govorila o nadgrobnim spomenicima u prezbiteriju dubrovačke dominikanske crkve i njihovim naručiteljima, a posebno je istaknula razdoblje druge polovice 14. stoljeća kad je dominikanska crkva bila uglavnom izgrađena, kao i ulogu dubrovačkih obitelji u financiranju izgradnje njezinih dijelova. U svojem se istraživanju posebno bavila formom nadgrobnih spomenika, društvenim statusom njihovih naručitelja te važnosti njihovih autora.

 

Nakon rasprave i pojašnjenja vezanih uz provedena istraživanja i održana izlaganja prvi dan znanstvenoga skupa završio je koncertom Glazbenoga komornog dua u klaustru dubrovačkog samostana.

 

Ana Buljat