Dominikanska naklada Istina, u suizdanju s izdavačkom kućom Kršćanska sadašnjost, objavila je novu knjigu, Boetijevo remek djelo „Utjeha filozofije“ (Consolatio philosophiae)“. Riječ je o prvom cjelovitom hrvatskom prijevodu jednog od najčitanijih djela nakon Biblije u srednjem vijeku pa sve do 17. stoljeća. To je djelo stoljećima određivalo filozofsku tematiku i terminologiju koja je još i danas na snazi.
Ovo filozofsko djelo je ujedno i književno i umjetničko djelo, s posebnim književnim žanrom. Djelo se sastoji od pet knjiga s ukupno 39 tekstova u prozi i isto toliko u stihu. Boetije „Utjehu filozofije“ piše u zatvoru, nepravedno osuđen za veleizdaju, očekujući izvršenje smrtne kazne. U takvom kontekstu Boetije, kao kršćanin, analizira smisao filozofije i propitkuje može li filozofija dati smisao ljudskom životu u graničnoj situaciji, kako na individualnoj tako i na društveno-političkoj razini.
Djelo je s latinskoga preveo Šimun Selak. A dvojezično, latinsko-hrvatsko izdanje s uvodom u svaku od pet knjiga, bibliografijom te analitičkim kazalom i kazalom imena priredio je Alojz Ćubelić, profesor filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Recenzenti su prof. dr. sc. Stjepan Kušar i izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić.
Novo izdanje Boetijeve Utjehe filozofije, toga klasika antičke utješne literature, dodatno obogaćuje hrvatsku filozofsku (i teološku!) literaturu i omogućuje čitateljima kvalitetno (su)razmatranje temeljnih životnih situacija, napose onih zamršenoga obilježja. Pripomoć filozofije kao intelektualnog dosezanja smisla vlastitoga postojanja te ozbiljnoga i odgovornoga pristupa životu bez sumnje pridonosi kvaliteti življenja. Sve to skupa i više nego dovoljno opravdava pojavu novoga hrvatskoga izdanja, tim više što je ono dodatno obogaćeno i izborom Boetijevih djela i relevantnih studija koja su posvećena njegovu liku i djelu na različitim jezicima. Osim toga, urednik ovoga izdanja upućuje i na izvore nadahnuća pojedinih Boetijevih izričaja te ih jasno verbalizira u brojnim bilješkama. Na taj se način čitatelji dodatno mogu obogatiti i proširiti vlastite horizonte kontekstualnim razumijevanjem čitavoga djela.
Iz recenzije Ive Džinića u časopisu Filozofska istraživanja koju možete pročitatiOVDJE
