Već od početaka imperijalnoga Rima Ciceron je prihvaćen i rado čitan klasik na čijem su se stilu oblikovale uvijek nove generacije. Tako je ostalo do danas. Ciceronovim djelima služili su se mnogi poznati filozofi, a Aurelije Augustin svjedoči da su ga upravo Ciceronova djela ponukala na bavljenje filozofijom, odnosno na traganje za istinom, a sigurno su mu pomogla da razvije izvrstan književni stil pisanja na latinskom jeziku. Ciceronova su djela uvelike utjecala na razvoj filozofske misli i kršćanskih i nekršćanskih autora. Štoviše, djelo O naravi bogova (De natura deorum) koristili su upravo prvi kršćanski mislioci kao prihvatljivo nasljeđe poganske kulture, te je ono igralo vrlo važnu ulogu u nastanku prve kršćanske apologije. Djelo je napisano 45. pr. Kr., a sa svrhom da Rimljanima prezentira ono što tri onodobne najutjecajnije filozofske škole – epikurejci, stoici i akademici – misle o postojanju i utjecaju bogova na ljude. Preko ranih kršćanskih mislioca do danas ovo djelo je postalo nezaobilazna literatura u filozofiji religije i filozofskoj teologiji. Stoga, nadamo se da će ovaj vrstan prijevod Ciceronova klasika O naravi bogova obogatiti hrvatski znanstveni i kulturni korpus, te studente, znanstvenike i šire čitateljstvo.
***
'O naravi bogova' podsjeća nas na bolnu činjenicu da ljudi, ponekad, sebi daju značaj »bogova« neosnovano odlučujući o životu i smrti, sudbini, svrsi itd. Možda i ono najvažnije, djelo 'O naravi bogova' poziva na dijalog, na otvorenost, odrješenje bilo kakvih apsolutnih sudova i tvrdnji kada se govori o božanskom te odbacivanju dogmatizma, ne samo u okvirima teologije i religije nego i u okvirima brojnih društvenih i političko-ekonomskih i znanstvenih među-djelovanja. Upravo je zato potrebno čitati klasike filozofijske misli, tj. djela koja kriju različite odgovore i podsjetnike vraćajući nas stazama humanizma i humanističkog djelovanja.
Iz recenzije Tomislava Nedića u časopisu Filozofska istraživanja
