2011-01-28-4-ned-korz-god-a-mj

 

 

 

BLAŽENSTVA

 

(M5, 5, 1 -12)

 

Blaženi koji imaju duh siromaštva:
žalosni, krotki, gladni i žedni, milosrdni,
čistog srca, mirotvorci, progonjeni.

 

 

Isus izgovara svoj govor na Gori svojim učenicima, što znači osobama koje su već uvedene u Isusovu tajnu (ljubav). Cilj im je da uobliče jedno dubinsko zajedništvo budućnosti.Tokom kršćanske povijesti poznata su tri shvaćanja 'Blaženstva'.

 

Prvo: Moralističko, koji shvaća da Isus govori svojim učenicima ono što zahtjeva od njih; otkriva im Božju volju koja bi trebala određivati njihovo životno ponašanje. Ovaj je pristup shvaćao Blaženstva na jedan etički način poslušnosti, kao nekadašnju starozavjetnu zapovijed. Ovo shvaćanje uklapa Blaženstva u kadar SZ i judaizma. – Ipak je potrebno učiniti razliku između Isusovih zahtjeva i židovskog morala. Isus nije bio ni učitelj zakona ni mudrac svojeg vremena. Njegova poruka nadilazi židovski okvir i židovsko moraliziranje.


Drugo tumačenje Blaženstva, koje je uobičajeno u luteranskoj tradiciji, naziva se tumačenje Teorije nemoguće zapovijedi. Ovo tumačenje misli da je krivo vjerovanje da je Isusov Govor ostvariv. Ono što Isus traži je neostvarivo. I to Isus znade. Kao da Isus hoće reći svojim učenicima da oni svojim silama ne mogu to ostvariti i radi toga se trebaju moliti Bogu, od Boga tražiti pomoć. Ovakvo tumačenje se često kvalificira kao tendenciozno tumačenje Blaženstva. Redovno ga egzegete odbacuju kao ne biblijsko.

 

I treće tumačenje je takozvano tumačenje Etikom interim. Sad su nezgodna vremena i potrebno je izvršiti opredjeljenje. Konfuzna su vremena zato se odrecite svega. Znači, prva teorija je na liniji učitelja zakona, druga na propovijedanju pokore, a treća apokaliptična. Mnogi danas drže da je Govor na Gori ipak kompozicija Isusovih 'sentencija'. Zato ih treba razumijevati u širem kontekstu cijelog Isusovog propovijedanja. Blaženstva su kao zaključak cijelog Evanđelja. To je kateheza onima koji se krštavaju. Oni su već čuli cijelo Evanđelje. Blaženstva mogu razumjeti tek oni koji su potpuno konvertirali, koji su se obratili.

 

Blaženstva su upućena osobama koje su se već osjetile da su u Novom svijetu, u vjeri Isusa Krista. To su oni koji su se vratili u očinsku kuću, a oni sada imaju kušnje svakodnevnog života. Učitelj im daje kuraž za drukčije življenje nego li što ga svijet živi. A oni koji prihvate Blaženstva mogu svjedočiti kraljevstvo Božje na zemlji.

 

Blaženstva su Malo Evanđelje, sažetak Evanđelja, najvažnije za praktični život Isusovih učenika. Blaženstva nisu Zakon nego Evanđelje, a to znači u ostvarenju Blaženstva prvenstveno se vjeruje u Božju pomoć i Božju prisutnost. Blaženstva svakako idu za time da promjene naš pogled na svijet.

 

To je drukčije gledanje na cijelu životnu stvarnost. Iz ovoga svjetskog pogleda Blaženstva su nerazumljiva i neostvariva. Iako nam ona postavljaju pitanje, možda smo se mi svojim načinom življenja uvjetovali i u svome shvaćanju. Očito je, ovo je govor o tome kako biti sretan. Blaženstvo i izražava značenjem sretnost. Izgleda – to nam govore Blaženstva – na drugoj strani i u drukčijem gledanju na svijet nalazi se usrećenost.

 

Očito je da se Blaženstva ne mogu provoditi nasilno, a niti nasilno stanje ne stvara mogućnosti sreće. Skromnost u srcu... osobno prihvaćane... blagost... ne dresura. Žalost sa žalosnima, ne obično plakanje. Glad za pravdom donijet će svoj urod. Milosrđe a ne prisila. Mirotvorci u srcu... Progonjeni radi pravde i dobra (ne bilo koje progonstvo) bit će sretni.

 

Možda baš na Blaženstvima konstatiramo da se razilazi naša težnja 'biti sretan' i naša predstava kako to ostvariti. Mi se razilazimo od Blaženstva. kao da se naša narav ne slaže s njima. A cilj i jeste da se naša narav promijeni. Izgleda, samo promijenjena narav može biti sretna.

 

Cilj Isusovog dolaska bio je da čovjeka učini blaženim (sretnim) i da ga kroz istinu ljubavi preporodi. Samo kad mi budemo drukčiji (preporođen ja, ti) možemo biti ispunjeni i usrećeni. Vjerujemo li mi Blaženstvima, ili mislimo da su dobra za druge a ne za nas? Blaženstva nadmašuju svaku ideologiju i logiku. Kad Blaženstva počnu prelaziti iz vjere naše glave u naše svagdanje življenje tada će započeti naša sreća i mir u srcu.