joomla social media module

U četvrtoj tribini u sklopu ovogodišnjeg ciklusa „Korizma na Peščenici“, u srijedu 18. ožujka, o solidarnosti u recesiji govorio fr. Anto Gavrić.

 

Solidarnost je danas istodobno u krizi, u recesiji, ali i vrlo aktualna. U Krizi je i pojmovno i stvarno. Naime, nerazlikovanje pojmova čest je slučaj u suvremenom jeziku. Tako se i solidarnost upotrebljava umjesto ljubavi, milosrđa, darežljivosti, sućuti, suosjećanja, prijateljstva itd.


Predavač je u uvodu svratio pozornost na nejasnu uporabu pojma solidarnosti u raznim kontekstima: Što znači „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i narodom u BiH“? Što znači gajiti osjećaj solidarnosti, biti solidaran – tj, dok se proteklih dana govori da su biskupi „solidarni s Papom“, ili da je Papa „solidaran sa svojim suradnicima“. Ili kad izričemo svoju želju da „naša Domovina bude zemlja solidarnosti“?

 

Završavajući predavanje, predavač je zaključio: Solidarnost nije osjećaj neke neodređene sućuti zbog patnji brojnih ljudi širom svijeta. Ona je čvrsta i postojana odlučnost zauzeti se za opće dobro. Djelatna solidarnost podrazumijeva zajedničke mehanizme i institucije za društvene potrebe. Često se pitanje solidarnosti svodi na pitanje novca, ali nenadomjestiva je dimenzija rada kojim se osoba osjeća integriranom u društvu. Borba protiv marginaliziranja čvrst je izraz solidarnosti. Solidarnost je stvar pravednosti. Nema društvene pravde bez solidarnosti. Naime, pravda uključuje poštivanje reda koji je na snazi u društvu koji propisuje zakon, ali ga treba oživljavati i dovršavati uzajamna ljubav. Ljubav prema bližnjemu i pravda su nerazdvojive. Ljubav uključuje apsolutan zahtjev za pravdom, tj. priznavanje dostojanstva i prava svoga bližnjega. A pravda doseže svoju puninu u ljubavi. Analize pokazuju da se izvori različitih oblika siromaštva nalaze u političkim čimbenicima, krivnjom i propustima brojnih osoba. Stoga se govori o »strukturama grijeha«. Ne može se i ne smije ostati ravnodušnim i u današnjoj krizi, koja pogađa sve, posebice one najsiromašnije. Potrebna je sveopća solidarnost. A solidarnost je ključna riječ napretka. Solidarnost je „kršćanska vrlina«  i opravdano je govoriti da je »mir plod solidarnosti«. Kršćani su pozvani na izgradnju kulture solidarnosti i na stvarno zauzimanje za dobrobit čitavoga čovječanstva. Oni koji rade na izgradnji mira i pravednosti neće ostati bez nade. Evanđelje prožima savjesti kulturom nade. Recesija pogađa sve. Brojni stručnjaci smatraju da bi trebalo više ulagati u formaciju i izobrazbu kao najbolja sredstva za prevladavanje krize i za pripremanje budućnosti. U vrijeme krize s kojom se je suočavao u svome vremenu i pred hitnošću odgovora na krivovjerje sveti Dominik je odlučio povesti braću na studij i izobrazbu kao pripravu za uspješno propovijedanje i djelovanje u tadašnjoj krizi krivovjerja.

 

 

0
0
0
s2sdefault