• Propovjednici Istine – Samostan i crkva svetoga Dominika, Trogir (nastavak 3/12)

     
  • 1
  • 800. obljetnica dominikanaca na hrvatskim prostorima – EPIZODA 4/12

  • 1

joomla social media module

2021 01 29 n m

 

Na blagdan sv. Tome Akvinskoga, dominikanca i Crkvenog naučitelja, u četvrtak 28. siječnja Hrvatska dominikanska provincija svečanim misnim slavljem u 19 sati u dominikanskoj crkvi Kraljice sv. Krunice u Zagrebu započela je obilježavanje 800. obljetnice dolaska dominikanaca na hrvatske prostore. Misno slavlje predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua.

 

U prigodnoj propovijedi nadbiskup Lingua istaknuo je kako je počašćen što je pozvan s dominikancima proslaviti blagdan svetog Tome Akvinskog u godini u kojoj Red propovjednika slavi 800. godišnjicu „rođenja za nebo“ svoga utemeljitelja, sv. Dominika, i 800. godišnjicu dolaska dominikanaca na hrvatske prostore te koliko je njihova nazočnost na ovim prostorima bila značajna tijekom stoljeća.

 

Oslanjajući se na prvo čitanje, na početku propovijedi mons. Lingua istaknuo je kako se Pavao u Korintu susreo s filozofima i učenjacima, s kojima se nije mogao mjeriti u poznavanju znanosti, ali je poznavao korijen mudrosti – Raspetoga Krista. A On ima „odgovore na najteža pitanja koja ljudi mogu imati, na pitanja koja nemaju objašnjenje“, rekao je Nuncij.

 

Osobito je istaknuo da se u izvoru mudrosti nalaze i odgovori na pitanja „Zašto patnja?“, „Zašto bol i patnja nevinih?“ te „Kako možemo reći da je Bog ljubav ako dopušta patnju onih koji nisu počinili nikakvo zlo?“. Osvrćući se na prošlu godinu i brojne nedaće koje su pogodile cijeli svijet te nedavne potrese koji su pogodili Zagreb, a osobito Petrinju, Sisak, Glinu i okolna sela, nuncij Lingua istaknuo je kako „samo Kristov križ može dati odgovor na bol pravednika“ te da „otajstvo križa osvjetljava naš život“.

 

U svojoj muci i smrti na križu Krist je iskusio svaki aspekt boli – tjelesne i moralne, naglasio je Nadbiskup, istaknuvši kako „njegova smrt nije bila kraj svega, bila je početak novog života“ i zato je „On postao odgovor na svaki naš 'zašto?' koji nema odgovora“. Njegova smrt na križu bila je čin predanja i, iako okrutna i nemilosrdna, postala je činom ljubavi, zaključio je mons. Lingua. Da bismo ljubili, potrebna nam je inteligencija vjere, koja nadilazi razum i koja se temelji na Božjoj sili – snazi ljubavi, naglasio je mons. Lingua. Snaga Raspetoga je snaga ljubavi, istaknuo je Nuncij.

 

Osvrnuvši se na sv. Tomu Akvinskog koji je „odgojio naraštaje kršćanskih mislilaca“ i koji je „obdaren velikom inteligencijom upotrijebio svoje intelektualne sposobnosti da ojača vjeru i vjerom prosvijetli razum“, istaknuo je kako se „njegovo razmišljanje temelji na nepostojanju protuslovlja između vjere i razuma“. „Prema sv. Tomi, čovjek spoznaje svijet koji ga okružuje razmišljanjem, razumom“, međutim, budući da smo stvorenja, ta je sposobnost spoznaje ograničena, istaknuo je propovjednik. Isto tako, naglasio je da ta sposobnost „može biti lišena zabluda samo ako je potpomognuta Božanskom objavom za koju je potrebna vjera“.

 

„Vjera ne zamjenjuje razum, već ga uzdiže dovodeći ga do sigurnosti i savršenstva“, istaknuo je mons. Lingua. Nadalje, naglasio je kako prema sv. Tomi razum nije sposoban sve razumjeti i objasniti te da tad nastupa „vjera koja razum prati iznad granica kojima smo omeđeni kao stvorena bića“. Vjera ne čini razum beskorisnim, nego ga uzdiže i usavršava – istaknuo je nuncij – a prihvaćanje vjere ne znači odreći se razuma. Usporedivši razum sa sluškinjom (razum kao „Ancilla fidei“ – „sluškinja vjere“ prema sv. Tomi) nuncij Lingua rekao je kako razum ima važnu zadaću u postizanju punine vjere te zaključio: „vjera me vodi k istini, a razum mi pomaže razumjeti objavljenu istinu“.

 

Mons. Lingua je zatim istaknuo kako je tijekom nedavnih potresa i nedaća koje su zahvatile Hrvatsku osvijestio potrebu svjedočenja vlastite vjere i istaknuo kako je u teškim okolnostima shvatio kako „Otajstvo križa osvjetljava naš život“ te da se tu radi o „mudrosti koja nadilazi ono što je razumno“. U tom smislu pozvao je vjernike da se mole sv. Tomi da im pomogne vjerovati u Božju ljubav, i to „ne samo kada stvari idu dobro, već iznad svega kad nam se čini da smo napušteni“.

 

Na kraju propovijedi mons. Giorgio Lingua zahvalio je dominikancima na svemu što čine i što su činili tijekom osam stoljeća svoje prisutnosti na hrvatskim prostorima, istaknuvši njihov osobit doprinos na duhovnom i intelektualnom području. Mons. Lingua naglasio je kako se dominikanci mogu zaista ponositi svojom prošlošću te da je potrebno moliti Gospodina da u današnje vrijeme budu dostojni nasljednici i svjedoci svojih slavnih prethodnika.

 

Nakon euharistijskoga slavlja uslijedio je program svečanog otvorenja novouređene središnje provincijske Knjižnice „Hijacint Bošković“. U skladu s epidemiološkim mjerama uz dominikance su se na svetoj misi i programu otvorenja okupili i predstavnici državne i gradske vlasti, kulturnih institucija te znanstvene i sveučilišne zajednice, od kojih su neki održali i prigodne govore.

 

Domaćin svečanosti, fr. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije, u pozdravnom je govoru naglasio kako u dominikanskoj tradiciji u svakom samostanu prvo mjesto nakon kapele ili crkve zauzima knjižnica. Zatim je naglasio važnost dominikanca Hijacinta Boškovića, mislioca i znanstvenika te utemeljitelja Dominikanske naklade Istine po kojemu je knjižnica dobila ime.

 

Provincijal je istaknuo kako je središnja provincijska knjižnica zbog svoje vrijednosti ujedno i spomenička knjižnica, s više od 45 000 knjiga, od kojih neke datiraju iz 16., 17. i 18. stoljeća. Osim što je knjižnica uređena u skladu s potrebama za studij i učenje te bolje skladištenje knjiga, Provincijal je izrazio nadu da će u njezinim prostorima zaživjeti i različita događanja poput predstavljanja knjiga te različitih znanstveno-obrazovnih i kulturnih događanja. Nadalje, spomenuo je i privatnu knjižnicu akademika Franje Šanjeka – značajnog člana Hrvatske dominikanske provincije – koja se nalazi u knjižnici.

 

Zatim se okupljenima obratio prof. dr. sc. Mario Cifrak, v. d. dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je istaknuo doprinos dominikanaca znanosti i kulturi hrvatskoga naroda. Naglasio je kako su dominikanci obrazovali brojne generacije studenata.

 

Isto tako, profesor Cifrak istaknuo je kako je Katolički bogoslovni fakultet ponosan na to da je kolijevka Sveučilišta u Zagrebu te na svoju povijest, čiji značajni dio su činili i mnogi dominikanci, od kojih je profesor Cifrak neke posebno istaknuo, poput Jordana Kuničića, Franje Šanjeka, Marijana Biškupa i Marijana Jurčevića. Isto tako zahvalio je i provincijalu fr. Slavku Sliškoviću i fr. Alojzu Ćubeliću, koji i danas predaju na Fakultetu. Čestitavši dominikancima njihov Jubilej, uručio je domaćinu prigodni dar – monografiju „Jučer, danas i sutra“, da obogati novouređenu knjižnicu.

 

Budući da nije mogao osobno sudjelovati na svečanosti, akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u svojoj je video-snimci uputio pozdrave i čestitke dominikancima, pritom zahvalivši Redu propovjednika na važnosti koju je imao tijekom osam stoljeća svojega djelovanja na hrvatskim prostorima za hrvatsku kulturu, znanost, umjetnost i društveni razvoj te za povezivanje s Europom.

 

Posebno se osvrnuo na međunarodnu važnost bl. Augustina Kažotića i njegov utjecaj na društvene odnose. Akademik Neidhardt istaknuo je dominikance koji su posebno povezani s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, prisjetivši se akademika Franje Šanjeka, a spomenuo je i sadašnjeg dopisnog člana HAZU, fr. Stjepana Krasića.

 

Potom se okupljenima obratio gradonačelnik Grada Zagreba, gospodin Milan Bandić, koji je zahvalio dominikancima što 800 godina služe „Bogu i čovjeku“, s nadom da to čine i ubuduće. Poželio je dominikancima da im knjižnica služi za formaciju hrvatske duhovne misli, hrvatske kulture i povijesti.

 

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek je kao izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića također sudjelovala na svečanosti te je u svom govoru istaknula kako se radi o „instituciji koja je ostavila duboke tragove u hrvatskoj kulturi, duhovnosti i društvu“.

 

Naglasila je da su kako su dominikanci tijekom stoljeća imali, osim duhovne uloge, i važnu pedagošku i kulturnu ulogu, a da su njihovi samostani bili „rasadište znanja i filozofske misli“ te da su to ostali do danas. Istaknula je kako je „Znakovito da 800. obljetnica djelovanja reda pada u godini koju je Vlada proglasila Godinom čitanja“, osobito zato što je poznato da su dominikanci posebno njegovali čitanje i ljubav prema knjizi, „kao najbolju pripremu za svoj pastirski rad“.

 

Glazbeni obol svečanosti dao je „Trio Veljak“, dok je moderatorica programa bila Ana Buljat. Svečano otvorenje jubileja popratili su i mediji – sveta misa se prenosila putem Laudato televizije i Hrvatskoga katoličkog radija te putem internetske stranice i YouTube kanala Provincije, dok se program otvorenja novouređene knjižnice mogao također uživo pratiti putem internetske stranice i YouTube kanala Provincije.

 

 

0
0
0
s2sdefault